U urni se nalaze 3 crne, 2 bijele i 4 zelene špekule. Iz urne nasumce izvlačimo špekule jednu po jednu bez vraćanja u urnu. Koja je vjerojatnost da ćemo prvu crnu špekulu izvući prije nego izvućemo prvu zelenu špekulu ?
Rješenje: odluka će pasti u prvom koraku u kojemu izvućemo crnu ili zelenu špekulu, izvlačenje bijele samo produljava neizvjesnost. Kako su u urni 2 bijele špekule, najkasnije u trećem izvlačenju odluka će pasti.
Vjerojatnost da u prvom izvlačenju odmah izvućemo crnu špekulu je 3 crne od 9 špekula je P(1C)=3/9.
Vjerojatnost da odluka padne tek u drugom izvlačenju je vjerojatnost da u prvom izvlačenju izvučemo neodlučnu bijelu špekulu, dakle P(1B)= 2/9. Ako se to desi uvjetna vjerojatnost da u drugom izvlačenju dobijemo crnu špekulu je P(2C|1B) = 3/8 jer je ostalo samo 8 špekula. Dakle vjerojatnost da je odluka u drugom izvlačenju i to crna špekula je P(1B2C) = P(1B)P(2C|1B) = (2/9)(3/8) = 6/72 = 1/12.
Na kraju, vjerojatnost da je odluka tek u trećem krugu je P(1B2B) = (2/9)(1/8) = 2/72 = 1/36. U tom slučaju uvjetna vjerojatnost da će onda biti crna je P(3C|1B2B) = 3/7, dakle vjerojatnost P(1B2B3C) = (1/36)(3/7)=1/84.
Ukupna vjerojatnost je zbroj vjerojatnosti za ta tri disjunktna događaja (koja se ne mogu istovremeno desiti).
P = P(1C)+P(1B2C)+P(1B2B2C) = 3/9+1/12+1/84 = 3/7
P = 0.428517… = 42.85%
Drugo rješenje: kako bijele špekule ne utječu na poredak, izvlačenja u kojima su bijele špekule možemo ne brojiti, zanima nas samo odlučan korak. Kako znamo da je odlučan korak odlučan, tada je to uvjetna vjerojatnost
P(C|odlučan) = 3/7
jer cijeli svijet su sad samo odlučne špekule (zelene i crne, ukuno 7), a povoljne su crne, njih 3.
Na rubu stola su 3 čaše, koje je Marta kupila za 8, 6 i 13 kuna. Marta slučajno lupi o stol i sve tri čaše padnu sa stola. Neke čaše se lakše slamaju od drugih.
Ona za 13 kuna se najlakše razbije i vjerojatnost razbijanja kod pada s te visine je P(raz13)=0.6, dok je P(raz8)= 0.5 i P(raz6)=0.4.
a) Ako znamo da se razbila točno jedna čaša, koja je vjerojatnost da je to ona od 13 kuna ?
b) Ako znamo da se barem jedna čaša razbila, koja je vjerojatnost da je čaša od 13 kuna jedna od njih ?
Rješenje: a) Kako su razbijanja različitih čaša nezavisni događaji i znamo da se samo jedna čaša razbila to je vjerojatnost da se čaša od 13 razbila, a ostale dvije nisu. Ako nam oznake raz13, raz8, raz6 označavaju da su se te čaše razbile, a ne13,ne8,ne6 suprotni događaji da se nisu, tada je P(ne8)= 1-P(raz8), dakle
P(raz13 ne8 ne6) = P(raz13)(1-P(raz8))(1-P(raz6))
P = 0.6 puta (1-0.5) puta (1-0.4) = 0.18 = 18%
b) Označimo događaj da se razbila barem jedna s B. Ovdje se traži uvjetna vjerojatnost i kako iz toga što se razbila slijedi da se razbila barem jedna , to je i . Obratno,
po principu uključenja-isključenja (vjerojatnost da se razbije 6 ili 8 kunska čaša je da se jedna plus da se druga manje da se obje istovremeno jer smo ih u ton slučaju brojili dvaput).
Dakle imamo Bayesovu formulu
Brojnik je 0.6, a nazivnik je zbroj vjerojatnosti dva disjunktna događaja: jedan je da se razbila 13, a drugi da se nije, ali se razbila barem jedna druga čaša. Uvrštavamo,
Iz špila od 32 karte (4 boje, 7 po skali) izvlačimo ruku od 4 karte.
a) Kolika je vjerojatnost da ćemo imati dva para jednakih karata po skali (recimo dvije sedmice i dva asa), gdje ne gledamo na njihovu boju
Ukupno imamo 32 izaberi 4 ruku od 4 karte, a to je
Povoljni su slučajevi ovi: moramo izabrati najprije 2 karte po skali što možemo na 8 izaberi 2 načina, dakle 8 puta 7 kroz 2 = 28 načina. Sad najprije gledamo koje boje ima veća karta, to možemo na 4 izaberi 2 (2 boje od 4), dakle 6 načina i onda koje boje ima manja karta, to opet na 4 izaberi 2 načina. Dakle ukupno 28 puta 6 puta 6 jednako 1008. Vjerojatnost je dakle
Last revised on February 25, 2021 at 14:55:26. See the history of this page for a list of all contributions to it.