Vidi i nastavak, stat-160321-2.pdf
Stranica kolegija zadarmatstat
Slučajna veličina = veličina koja zavisi od ishoda slučajnog događaja
Na primjer bacamo igraću kocku tri puta i bilježimo koje smo brojeve dobili (a možda bilježimo i redoslijed), npr. 4-5-1, 2-3-3 su ishodi.
Primjer slučajne veličine je X = zbroj brojeva koje smo dobili
X za ishod 4-5-1 je 4+5+1=10
Nekad govorimo o obilježju - obilježje je bilo kakva funkcija ishoda eksperimenta – može biti kvalitativna – npr. zelen ili slično. Na primjer gledamo statistiku pijanstva ljudi koji izlaze iz krčme. I obilježja su pijan, polupijan i trijezan. Nekad u engleskoj literaturi govore “categorical”.
Razdioba (raspodjela, distribucija) neke slučajne veličine govori kolika je vjerojatnost da se svaka od mogućih vrijednosti te slučajne veličine pojavi u eksperimentu.
Gornji primjer, zbroj brojeva s 3 bacanja kocke
X pripada skupu {3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18}
različitih ishoda ima 6 x 6 x 6 = 216
3 u 1 ishodu znači vjerojatnost je 1/216
4 1+1+2, 1+2+1, 2+1+1 dakle 3/216
5 1+1+3, 1+3+1, 3+1+1, 1+2+2, 2+1+2, 2+2+1 dakle 6/216
itd.
Tablica
x 3 4 5 ...
p 1/216 3/216 6/216 ...
označava razdiobu
Empiričke razdiobe, probali eksperiment 216 puta i dobili frekvencije za x = 3, recimo 0, za x = 4, dobijemo 4 itd. i
To su frekvencije (čestost) x1, x2 vrijednosti slučajne veličine X, tada su f1, f2 frekvencije
zbroj frekvencija je
procijenjena vjerojatnost je
Empirička (procijenjena srednja vrijednost = srednja vrijednost uzorka) je
Ako je razdioba stvarna onda nakon mnogo ponavljanja eksperimenta srednja vrijednost postaje OČEKIVANJE slučajne varijable (expectation of X)
Eksperiment – može se ponoviti koliko puta hoćemo u teoriji — ovo je predmet teorije vjerojatnosti
Mjerenje dijela populacije koja ima neku slučajnu varijabilnost – može se u teoriji izmjeriti cijela populacija ali mi gledamo kao da je ta poulacija jako velika – ovo je predmet statistike (znanost o podacima, sustavno prikazuje zakonitosti među podacima i procjenjuje obilježja stvarnog svijeta)
U statistici razlikujemo uzorak (dio populacije koji smo mjerili) i populaciju (stvarnost)
Varijanca, srednja vrijednost itd. postoji za uzorak (usrednjavamo normalno, dijeljenjem zbroja s n, sigma), i za populaciju (odstupanja dijelimo s , označava s s).
Obilježja mogu biti numerička i kvalitativna
Numerička mogu biti diskretna (recimo 1,2,3, broj na kocki) i neprekidna (kontinuirana, može svaki broj između dva druga broja, visina čovjeka u uzorku)
Za obradu statističkih veličina gledali smo prezentaciju https://www2.irb.hr/korisnici/zskoda/statpres2.pdf
Last revised on March 16, 2021 at 18:07:26. See the history of this page for a list of all contributions to it.