(Pogledajte i ovaj pdf)
Sjetimo se da je empirička vjerojatnost broj povoljnih ishoda (tj. onih koji odgovaraju specificiranom događaju) podijeljena s ukupnim brojem ishoda eksperimenta, kad je broj eksperimenata jako velik.
Ako nešto znamo o ishodu eksperimenta, to znači da smo se ograničili samo na neke ishode. Time se smanjuje i broj povoljnih ishoda (jer oni koji ne odgovaraju našem znanju nisu uključeni) i ukupni broj ishoda (iz istog razloga). Neka je neki događaj i znamo da se desio događaj . Vjerojatnost da se desi ako znamo se označava s i čita “vjerojatnost od ako ”. Idemo to izračunati. Sada je broj povoljnih ishoda broj svih ishoda kod kojih se dešava i i (ako promatramo događaje kao skupove, onda je događaj da se desilo i A i B, presjek skupova ), a mogući su samo ishodi iz . Dakle, vjerojatno od ako znamo da je ispunjen je
odnosno
(značenje formule: da bi se desilo i i mora se desiti (vjerojatnost ) i ako je taj dakle ispunjen, mora se još desiti , tj. ).
Posljedica toga je tzv. Bayesova formula za uvjetnu vjerojatnost. Pretpostavimo da se događaj raspada na međusobno isključive slučajeve
gdje su dogadjaji isključivi, tj. itd. Sada,
i unija je ponovno disjunktna pa je
dakle iz dobivamo tzv. formulu totalne vjerojatnosti
Ako iz slijedi da se desio ( ili ),
dakle dobivamo Bayesovu formulu
Primjer. U stadu su bijele i crne ovce. Vjerojatnost da bijela ovca ima mlade u nekoj godini je 0.4, a za crnu ovcu je 0.35. Bijelih ovaca ima 10 i crnih ovaca ima 8. Ukoliko smo nasumce izabrali ovcu i vidimo da ona ove godine ime mlade, kolika je vjerojatnost da je to bijela ovca ?
Rješenje. , , , . Prema Bayesovoj formuli,
dakle dobivamo
Pogledajte i primjeri s Bayesovom formulom.
Last revised on November 8, 2022 at 19:02:08. See the history of this page for a list of all contributions to it.