Ideje teorije homotopija najprije su se pojavile u topologiji. Prve lekcije će radi motivacije i intuicije biti posvećene homotopiji u tom kontekstu. Kasnije će se promatrati aksiomatizaciju (Quillenove modelne kategorije) malo modificirane situacije koju nalazimo kod topoloških prostora.
Zato ćemo, prema potrebi, na prvim predavanjima podsjetiti ukratko i na neke od osnovnih pojmova iz topologije, koje studenti pretežno znaju iz dodiplomskih kolegija (npr. Metrički prostori, Uvod u topologiju, Odabrana poglavlja topologije), a potrebni su i za pristupni ispit iz topologije (koji ga polažu). Pretpostavlja se da se znaju pojmovi topologije i topološkog prostora, topološka struktura metričkih prostora, otvoreni i zatvoreni skupovi, okoline, zatvarač, neprekidna preslikavanja (praslika svakog otvorenog skupa je otvoreni skup), otvorena preslikavanja (neprekidno preslikavanja takvo da je i slika svakog otvorenog skupa otvoreni skup), zatvoreno preslikavanja (neprekidno preslikavanje za koji je slika svakog zatvorenog skupa zatvoreni skup), kvocijentni prostor , kvocijentno preslikavanje , potprostor topološkog prostora i inducirana topologija na podskupu, aksiomi , , , , , , Hausdorffovi, regularni i normalni topološki prostori; konvergencija nizova u topološkom prostoru.
(Povezanost.) Dva podskupa i topološkog prostora su separirani ili medjusobno razdijeljeni ako je i . Pokažite da su dva podskupa i separirana onda i samo onda kad su disjunktni i oba su zatvorena (ili ekvivalentno otvorena) u uniji . Topološki prostor je povezan ako se ne da predstaviti kao unija dva separirana podskupa. Ekvivalentno, prostor je povezan akko se su jedini podskupovi u koji su istvoremeno otvoreni i zatvoreni i . Podskup topološkog prostora je povezan ako je povezan kao prostor u induciranoj topologiji. Pokažite da je zatvorač povezanog skupa zatvoren. Komponenta povezanosti topološkog prostora je maksimalan povezani podskup, tj. takav da nije sadržan ni u kojem povezanom podskupu.
(Zadatak.) Svaki povezani podskup topološkog prostora je sadržan u nekoj komponenti. Svaka komponenta je zatvoren podskup; različite komponente su medjusobno separirane.
Otvoreni povezani podskup topološkog prostora naziva se oblast (engl. domain).
Neka je topološki prostor. Baza topologije je potporodica topologije takva da za svaki i za svaku , postoji tako da je . Primijetite da je karakteristično svojstvo baze kao potporodice u , da je proizvoljni skup u otvoren ako i samo ako je unija neke porodice elemenata iz baze. Npr. sve otvorene kugle čine bazu topologije bilo kojeg metričkog prostora. Ako uzmemo samo kugle racionalnog polumjera to je primjer manje baze topologije. Predbaza topologije je potporodica takva da porodica svih konačnih presjeka elemenata iz čini bazu topologije . Skup je dakle otvoren ako i samo je unija neke familije konačnih presjeka elemenata predbaze. Lokalna baza topologije (fundamentalni sustav okolina) u točki je proizvoljna porodica otvorenih okolina od , takva da za svaki postoji okolina takva da je . Kažemo da zadovoljava prvom aksiomu prebrojivosti ako svaka točka ima prebrojivu lokalnu bazu topologije u . Kažemo da zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti ako ima prebrojivu bazu topologije.
Lindelofov teorem. Ako zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti, tada svaki otvoreni pokrivač proizvoljnog podskupa ima (najviše) prebrojiv potpokrivač.
Podskup u topološkom prostoru je gust ako . Prostor je separabilan ako sadrži prebrojiv gust podskup.
Propozicija. Svaki topološki prostor koji zadovoljava drugi aksiom prebrojivosti je separabilan.
Obrat ne vrijedi: postoje separabilni prostori koji ne zadovoljavaju drugi aksiom prebrojivosti.
Tihonovljev produkt topoloških prostora je kartezijev produkt skupova (tj. skup familija točaka ) zajedno s topologijom u kojoj bazu topologije čine skupovi oblika gdje je otvoren za svaki i gdje za konačno mnogo .
(Kompaktnost.) Porodica otvorenih podskupova topološkog prostora je pokrivač prostora ako je . Prostor je kompaktan ako svaki pokrivač ima konačni potpokrivač, tj. potporodicu koja je još uvijek pokrivač. Provjerite da je zatvoreni potprostor bilo kojeg kompaktnog prostora kompaktan. Metrički prostor je kompaktan onda i samo onda ako svaki niz točaka u ima konvergentni podniz. Svaki kompaktni Hausdorffov prostor je normalan. Topološki prostor je lokalno kompaktan ako oko svake točke postoji okolina čiji je zatvarač kompaktan.
Propozicija. Neka je neprekidno preslikavanje i kompaktni potprostor. Tada je slika kompaktni potprosor u .
Dokaz. Zadatak.
Kažemo da je pokrivač profinjenje pokrivača ako postoji funkcija tako da je za svaki ; zahvaljujući aksiomu izbora to znači da je svaki element of podskup nekog elementa u . Neka porodica podskupova topološkog prostora je lokalno konačna ako oko svake točke postoji okolina , koja ima neprazni presjek samo s konačno mnogo elemenata iz . Kažemo da je skup upisan u pokrivač ako postoji tako da je . Profinjenje pokrivača je dakle novi pokrivač čiji su svi elementi upisani u .
Topološki prostor je parakompaktan ako svaki pokrivač od ima lokalno konačno profinjenje.
Lagani zadatak: Neka je pokrivač od , a njegovo profinjenje. Ako postoji konačan potpokrivač od tada postoji konačan potpokrivač od .
Tihonovljev teorem.Tihonovljev produkt bilo koje porodice kompaktnih topoloških prostora je kompaktan.
Kako je prema zadatku gore slika kompaktnog skupa po neprekidnom preslikavanju kompaktna, a projekcija neprekidna po definiciji baze topologije u to vrijedi i lagani obrat Tihonovljevog teorema: dakle Tihonovljev produkt je kompaktan samo ako su svi faktori kompakti.
Neprekidno preslikavanje topoloških prostora je pravo (engl. proper) ako je praslika svakog kompaktnog podskupa kompaktni podskup.
(Prostori preslikavanja, engl. mapping spaces) Neka su i topološki prostori. Skup svih neprekidnih prelikavanja ima kanonsku strukturu topološkog prostora . Baza topologije u dana je skupovima oblika
gdje je kompaktan, a otvoren. Tu topologiju na nazivamo kompaktno-otvorena topologija. Ukoliko su i metrički prostori, tada niz u konvergira ako i samo ako konvergira uniformno na kompaktima. U knjigama iz opće topologije, uobičajena notacija za je ( kao continuous).
(Putevi.) S označavat ćemo standardni interval. Svako neprekidno preslikavanje , nazivamo parametrizirani put; je početak, a kraj puta . Kažemo da su točke i povezane putem . Prostor je linearno povezan ako su svake dvije točke povezane nekim putem. s kompaktno-otvorenom topologijom nazivamo prostor slobodnih puteva. Primijetite prirodna preslikavanja evaluacije , ; za aksiomatsku teoriju posebno su važna preslikavanja i .
(Zadatak.) Svaki linearno povezani prostor je povezan.
Neka su dva neprekidna preslikavanja i . Neprekidno preslikavanje je homotopija od do ako je i . Ovdje s i označavamo preslikavanje . Postojanje homotopije od do je relacija ekvivalencije na skupu neprekidnih preslikavanja , npr. ako je homotopija od do onda je s dana homotopija od do ; ako je homotopija od do i homotopija od do onda je homotopija od do zadana formulom
Klasa ekvivalencije neprekidnog preslikavanja se označava . Kategorija je kategorija čiji su objekti topološki prostori, a skup morfizama je skup klasa homotopnih preslikavanja. Kompozicija je definirana s , gdje . To je dobro definirano (desna strana ne zavisi od predstavnika klasa i ), jer ako je , tada je i .
Homotopska ekvivalencija je neprekidno preslikavanje takvo da postoji neprekidno preslikavanje takvo da je i . Kažemo da su topološki prostori i homotopski ekvivalentni ako postoji homotopska ekvivalencija . Očito su svaka dva homeomorfna prostora homotopski ekvivalentna, no homotopska ekvivalencija je zapravo mnogo grublja od homeomorfnosti. Ako je neki prostor homotopski ekvivalentan prostoru koji se sastoji od samo jedne točke, kažemo da je taj prostor kontraktibilan. Svaki kontraktibilan prostor je linearno povezan. Broj komponenti linearne povezanosti homotopska je invarijanta.
Teorem (Eksponencijalni zakon). Neka su topološki prostori. Za svaki , formula
definira neprekidno preslikavanje koje nazivamo adjungirano preslikavanje preslikavanju . Preslikavanje adjunkcije
je injekcija, a ako je lokalno kompaktan i Hausdorffov tada je bijekcija. Nezavisno o toj pretpostavci za , ako je Hausdorffov, tada je neprekidno u kompaktno-otvorenoj topologiji:
Ukoliko su obe pretpostavke (na i ) zadovoljene, tada je ne samo neprekidna bijekcija, nego i otvoreno preslikavanje, dakle homeomorfizam.
Ovaj teorem nećemo dokazivati. Zainteresirani mogu pogledati u Postnikovljeve lekcije iz algebarske topologije.
(Zadatak.) Topološki prostor je diskretan ako je svaki podskup otvoren. Pretpostavimo da su diskretni, tada su sve pretpostavke na i ispunjene; kompaktni podskupovi su tada očito isto što i konačni. Dokažite direktno (tj. bez pozivanja na druge netrivijalne teoreme iz topologije) eksponencijalni zakon (najjača tvrdnja: je dobro definiran homeomorfizam) za taj slučaj.
Grana matematike u kojoj dominiraju homotopske metode je tzv. algebarska topologija. U ovom kolegiju nećemo ulaziti sustavno u tu granu, osim nekoliko osnovnih pojmova vezanih uz samu homotopiju. Algebarska topologija bavi se konstrukcijom i korištenjem algebarskih objekata koje su invarijante topoloških prostora. Općenito u matematici, invarijanta je pravilo koje daje pridružuje matematičkim strukturama nekog tipa neke veličine ili nove strukture, tako da će nove velične biti iste (ili izomorfne) ako su početne matematičke strukture izomorfne. Npr. ako se radi o toploškim prostorima, onda je pravilan pojam izomorfizma homeomorfizam, i govorimo o topološkim invarijantama. Dakle za nas je invarijanta pravilo koje svakom topološkom prostoru pridružimo neki algebarski objekt, npr. broj ili abelovu grupu i da za homeomorfne topološke prostore pridružujemo isti algebarski broj (do na izomorfizam). Kao posljedica, ako je različit od tada i nisu homeomorfni. Dakle računanje invarijanata je korisno kod razlikovanja i klasifikacije topoloških prostora, no postoji i niz drugih problema kod kojih je korisno nalaženje invarijanata.
U modernoj matematici, za strukture nekog fiksiranog tipa obično definiramo morfizme koji čuvaju strukturu, npr. homomorfizmi grupa, neprekidna preslikavanja. Najčešće se strukture nekog tipa zajedno s morfizmima organiziraju u tzv. kategorije; za pažljivo zasnivanje koncepta kategorije moramo razlikovati skupove i klase. Najjednostavnije definicije i fakti vezani uz kategorije će se objasniti ukratko na predavanjima, ali ne u ovoj skripti (mogu se pogledati druge reference, a za početak i wikipedia ). Samo ćemo podsjetiti da se kategorija sastoji od klase objekata i klase morfizama . Uz to su zadane još slijedeće strukture. Svakom morfizmu pridružena su dva objekta: domena (ili izvor, engl. source) i kodomena (ili cilj, engl. target) ; u toj notaciji pišemo . Ukoliko i tada je definirana kompozicija ; kompozicija je asocijativna; kad su obe strane definirane. Za svaku objekt definiran je poseban morfizam koji je jedinica s obzirom na kompoziciju, kad je ova definirana. Morfizmi koji imaju lijevi i desni inverz zovu se invertibilni morfizmi ili izomorfizmi. Morfizme zamišljamo kao strelice grafa, a objekt kao vrhove grafa. Za razliku od običnih grafova, kod kategorija su uvijek definirane kompozicija i identitete.
Obično se zahtjeva da je klasa svih morfizama za fiksne objekte i zapravo skup koji označavamo , , , ili . Morfizme u zovemo endomorfizmi od , a one endomorfizme koji su invertibilni zovemo automorfizmi. Lako je vidjeti da automorfizmi bilo kojeg fiksiranog objekta u kategoriji čine grupu s obzirom na kompoziciju.
Za kategoriju kažemo da je mala ako svi morfizmi čine skup. Malenu kategoriju u kojoj je svaki morfizam invertibilan nazivamo grupoid. Svaku grupu možemo gledati kao grupoid koji ima samo jedan objekt i morfizama. Naime svaki objekt možemo promatrati kao morfizam , a kompozicija je dana množenjem, tj. . Jedinični element postaje identiteta .
Analogon preslikavanja medju kategorijama je funktor . Funktor se sastoji od dva preslikavanja klasa, i pri čemu , i (funktorijalnost), . Obično zanemarujemo indekse i i oba preslikavanja označavamo s . Funktori se nazivaju i endofunktori.
Neka su dva funktora; (prirodna) transformacija funktora po definiciji je familija morfizama u indeksirana objektima u , takva da za svaki morfizam u , vrijedi , tj. dijagram
komutira. Ako su , transformacije, gdje su funktori, tada je njihova vertikalna kompozicija transformacija koja je zadana s . Ako transformacija ima inverz s obzirom na vertikalnu kompoziciju, tada kažemo da je prirodni izomorfizam funktora.
Pojam kategorije koristan je i kod formulacije univerzalnih svojstava. Objekt kategorije je (univerzalni) inicijalni objekt ako za svaki postoji jedinstveni morfizam . Svaka dva različita inicijalna objekta i su izomorfni preko jedinstvenog izomorfizma: naime kako je inicijalni, postoji jedinstveni morfizam , kako je inicijalni postoji jedinstveni morfizam . Njihove kompozicije i opet po inicijalnosti od i su jedinstveni endomorfizmi, dakle jednake identiti.
Pomoću univerzalnih svojstava, definiramo kategorijske limese, npr. kategorijske produkte. Neka su i dva objekta kategorije . Njihov (kategorijski) produkt je objekt zajedno s dva preslikavanja i , koje nazivamo projekcije, tako da je slijedeće univerzalno svojstvo zadovoljeno: za svaki objekt i svaka preslikavanja i , postoji jedinstveno preslikavanje , takvo da je i . Preslikavanje se označava i . Na analogan način možemo definirati kategorijski produkt proizvoljno mnogo objekata u kategoriji kao objekt u zajedno s morfizmima koje nazivamo projekcije, tako da je odgovarajuće univerzalno svojstvo zadovoljeno.
Za svaku kategoriju definiramo dualnu kategoriju koja se označava s ili . Dualna (ili suprotna) kategorija ima iste objekte i iste morfizme, koje čemo međutim označavati s dodatkom kružića, ali su domena i kodomena zamijenjene, a nova kompozicija jednaka je . Grafički to znači da sve “strelice” (tj. morfizmi) mijenjaju smjer.
Kategorijska suma ili koprodukt definiran je kao dual od kategorijskog produkta dualnih objekata u dualnoj kategoriji. Npr. direktna suma objekata i je naprosto objekt zajedno s dva morfizma i koje nazivamo ulaganjima koprodukta, tako da za svaki objekt zadan s preslikavanjima i postoji jedinstveno presikavanje tako da je i .
Dvije kategorije i su izomorfne ako postoje funktori i tako da je i . Taj pojam se rijetko koristi za kategorije. korisniji nam je pojam ekvivalencije kategorija. Dvije kategorije i su ekvivalentne ako postoje funktori i i prirodni izomorfizmi funktora i . Primijetite da postoji formalna sličnost morfizama i i homotopija koje se pojavljuju u definiciji homotopske ekvivalencije. Zapravo kasnije ćemo vidjeti da ta sličnost nije slučajna, i da postoji veza putem tzv. funktora nerva kategorije.
Invarijante u algebarskoj topologiji su takodjer najčešće zapravo samo objektni dio podataka za neki funktor , koji je definiran i na morfizmima; taj funktor kao domenu ima neku kategoriju topoloških prostora, a kao kodomenu neku kategoriju algebarskih objekata (npr. kategorija kojoj su objekti abelove grupe, a morfizmi homomorfizmi abelovih grupa s običnom kompozicijom).
U teoriji homotopija za topološke prostore koristi se nekoliko bitno različitih kategorija topoloških prostora. U drugoj varijanti, tzv. stabilnoj teoriji kategorija danas se koriste radije tzv. kategorije spektara.
Kategorija : objekti su topološki prostori, morfizmi su neprekidna preslikavanja.
Kategorija : potpuna potkategorija kategorije Hausdorffovih prostora čiji objekti su Hausdorffovi kompaktno generirani prostori, koje ćemo jednostavno zvati k-prostori (rjeđe nazivani i kaonski prostori). Pogledajte definiciju i njihova svojstva opisana ukratko na ovom linku. Bitno svojstvo te kategorije je da je zatvorena kartezijanska kategorija, tj. ima kartezijev produkt i unutarnji hom (tj. vrijedi eksponencijalni zakon).
Kategorija : objekti su CW-prostori, a morfizmi neprekidna preslikavanja. Varijanta ima za objekte CW-prostore, no morfizmi su tzv. celularna preslikavanja CW-prostora. Formalna razlika je velika, no stvarna razlika je mala za teoriju homotopija (teorem o celularnoj aproksimaciji: svaki morfizam u homotopan je nekom celularnom morfizmu, dakle homotopske kategorije i su ekvivalentne). CW-prostori će se najviše raditi na jednom specijalnom predavanju posvećenom njima (vjerovatno lekcija 7).
Uz te kategorije, bitne su i kategorije parova. Npr. objekti u (notacija: indeks i kao inkluzija) su parovi topoloških prostora, gdje je , a morfizmi su preslikavanja takva da . Najvažnija je medjutim puna potkategorija punktiranih topoloških prostora: objekti su parovi gdje je . To su naprosto prostori u kojima je izabrana istaknuta točka koju često označavamo s . Klasične monografije iz algebarske topologije koncentriraju se na kategorije , i .
Na predavanju smo rekli i koji su osnovni problemi faktorizacije u topologiji: zadaća podizanja (engl. lifting problem) i zadaća proširenja (engl. extension problem), nacrtali pripadne dijagrame i razmotrili kakva je korist od primjene funktora na dane komutativne dijagrame egzistencije. Spomenuli smo usput i teoriju prepreka (opstrukcije), no to je teži materijal.
Nastavak: homotopija lekcija2
Last revised on April 17, 2012 at 07:55:22. See the history of this page for a list of all contributions to it.