Zoran Skoda niz

Neka je SS neki skup. Niz aa elemenata skupa SS je funkcija iz skupa prirodnih brojeva \mathbb{N} u SS. Vrijednost a(n)a(n) za neki određeni nn označava se obično s a na_n i zove nn-ti član niza. Sam izraz a na_n gdje je nn neodređen naziva se opći član niza aa. Ponekad govorimo o formuli za niz (tj. funkciju niza) a:na na : n\mapsto a_n kao formuli za opći član niza, npr. na n=(1+1n) nn \mapsto a_n = \left(1 +\frac{1}{n}\right)^n.

U starijoj literaturi umjesto riječi niz ponekad se u istom značenju koristi slijed.

Ponekad gledamo i funkcije iz nekog početnog segmenta {1,,k}\{1,\ldots,k\}\subset\mathbb{N} prirodnih brojeva u SS i zovemo ih konačni nizovi ili slogovi elemenata skupa SS.

Aritmetički nizovi

Niz realnih brojeva je aritmetički niz ako je razlika d=a n+1a nd = a_{n+1}- a_n stalna, odnosno ne zavisi od prirodnog broja nn. Matematičkom indukcijom tada dokazujemo

a n=a 1+(n1)d. a_n = a_1 + (n-1)\cdot d.

Ako je a=(a n) nNa = (a_n)_{n\in\mathbf{N}} niz (recimo realnih ili kompleksnih) brojeva, tada definiramo niz parcijalnih suma (s m) mN(s_m)_{m\in\mathbf{N}} niza aa rekurzijom

s 1=a 1,s m+1=s m+a m+1. s_1 = a_1, \,\,\,s_{m+1} = s_m + a_{m+1}.

mm-ti član tog niza nazivamo mm-ta parcijalna suma niza aa i pišemo

s m= i=1 ma i s_m = \sum_{i=1}^m a_i

Ako je aa aritmetički niz, tada je

s m=m(a 1+a m)2=ma 1+m(m1)d2 s_m = \frac{m\cdot(a_1 + a_m)}{2} = m a_1 + \frac{m(m-1)d}{2}

Na primjer ako je a n=na_n = n, tada je s n=n(n+1)2s_n = \frac{n(n+1)}{2}.

Dokaz gornjih formula za parcijalne sume je matematičkom indukcijom. Zaista, za n=1n = 1, s 1=a 1s_1 = a_1. Ako vrijedi s m=ma 1+m(m1)d2s_m = m a_1 + \frac{m(m-1)d}{2}, tada je

s m+1 = s m+a m+1 = ma 1+m(m1)d2+(a 1+(m+11)d) = ma 1+a 1+m(m1)d2+2md2 = (m+1)a 1+((m1)m+2m)d2 = (m+1)a 1+(m1+2)md2 = (m+1)a 1+(m+1)((m+1)1)d2 = m˜a 1+m˜(m˜1)d2\array{ s_{m+1} &=& s_m + a_{m+1} \\ &=& m a_1 + \frac{m(m-1)d}{2} + (a_1 + (m+1-1) d) \\ &=& m a_1 + a_1 + \frac{m(m-1)d}{2} + 2 m \frac{d}{2} \\ &=& (m+1) a_1 + \left((m-1)m + 2 m\right)\cdot\frac{d}{2}\\ &=& (m+1) a_1 + \frac{(m-1+2)m d}{2}\\ &=& (m+1) a_1 + \frac{(m+1)((m+1)-1)d}{2}\\ &=& \tilde{m} a_1 +\frac{\tilde{m}(\tilde{m}-1)d}{2} }

što je traženi zbroj s m˜s_{\tilde{m}} od m˜=(m+1)\tilde{m} = (m+1) članova niza.

Geometrijski nizovi

Geometrijski niz (a n) nN(a_n)_{n\in\mathbf{N}} je niz brojeva u kojem je omjer ma koja dva susjedna niza stalan.

Primjer: omjer je 2, a počnemo brojem 1

1, 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128, 256, 512, 1024, 2048, 4096, 8192, 16184, 32368, 64736…

Primjer: omjer je 2, a počnemo brojem 3

3, 6, 12, 24, 48, 96, 192, 384, 768…

Općenito, neka je prvi član aa, a stalan omjer qq. Tada je a 1=aa_1 = a, a 2=aqa_2 = a\cdot q, a 3=aq 2,a_3 = a q^2,\ldots, a nn-ti član aq n1a\cdot q^{n-1}. Dakle, svaku geometrijski niz je oblika

a,aq,aq 2,aq 3,,aq n1,a, a q, a q^2, a q^3,\ldots, a q^{n-1},\ldots

Tvrdnja: Zbroj prvih nn članova geometrijskog niza je

a+aq+aq 2+...+aq n1=a(1+q+q 2+...+q n1)a + a q + a q^2 + ... + a q^{n-1} = a (1 + q + q^2 + ... + q^{n-1})

Za to je dobro sjetiti se rastava razlike nn-te potencije. Razlika kvadrata dva broja je

a 2b 2=(ab)(a+b)a^2 - b^2 = (a-b)(a+b)

što se lako provjeri tako da se, koristeći distributivnost, izraz na desnoj strani izmnoži (“svaki iz prve zagrade sa svakim iz druge zagrade”), srednji članovi aba b i ba- b a se ponište i dobijemo a 2b 2a^2 - b^2.

Stavimo li a=1a = 1 i b=qb = q dobit ćemo 1q 2=(1q)(1+q)1 - q^2 = (1-q)(1+q). Slično je razlika kubova,

(ab)(a 2+ab+b 2) = a 3ba 2+a 2bbab+ab 2b 3 = a 3b 3\array{(a-b)(a^2+a b+ b^2) &=& a^3 - b a^2 + a^2 b -b a b + a b^2 - b^3 \\ &=& a^3 - b^3 }

Dakle, u našem posebnom slučaju,

1q 3=(1q)(1+q+q 2)1 - q^3 = (1-q)(1 + q + q^2)

Općenito za svaki nNn\in\mathbf{N} vrijedi

1q n=(1q)(1+q+q 2+...+q n1)1 - q^n = (1-q)(1 + q + q^2 +...+ q^{n-1})

Dokaz: matematičkom indukcijom.

Baza indukcije: Za n=1n = 1, pitamo se da li je 1q?=(1q)(1)1-q ? = (1-q)\cdot (1) i to vrijedi.

Korak indukcije: ako vrijedi pretpostavka indukcije, tj. tvrdnja za nn,

1q n=(1q)(1+q+q 2+...+q n1)1 - q^n = (1-q)(1 + q + q^2 +...+ q^{n-1})

da li vrijedi tvrdnja za n+1n+1 ?

1q n+1?=(1q)(1+q+...+q n1+q n)1 - q^{n+1} ?= (1 - q)(1 + q + ... + q^{n-1} + q^n)

Izračunajmo desnu stranu, tako da rastavimo desnu zagradu na dva dijela, prvi dio je prvih nn članova, i onda još zadnji član i koristimo distributivnost množenja prema zbrajanju slijeva. Dobivamo,

(1q)(1+q+...+q n1)+(1q)q n(1 - q)(1 + q + ... + q^{n-1}) + (1-q)q^n

po pretpostavki indukcije to je jednako

1q n+q nq n+1=1q n+11 - q^n + q^n - q^{n+1} = 1 - q^{n+1}

kao što smo trebali dokazati.

To znači da je

1+q+...+q n1=(1q n)/(1q)=(q n1)/(q1)1 + q + ... + q^{n-1} = (1-q^n)/(1-q) = (q^n-1)/(q-1)

Za geometrijski niz, zbroj prvih n članova je

s n=a(1q n)/(1q)=a(q n1)/(q1)s_n = a (1-q^n)/(1-q) = a(q^n-1)/(q-1)

Cauchyjev niz brojeva

Definiciju Cauchyjevog niza vidi na stranici realni broj.

Last revised on December 1, 2020 at 19:27:24. See the history of this page for a list of all contributions to it.