Zoran Skoda prsten

Prsten je algebarska struktura (R,⋅,+,1,0)(R,\cdot,+,1,0) s dvije binarne algebarske operacije koje ćemo u definiciji označavati ⋅\cdot i ++ i dva istaknuta elementa 11 i 00 (nularne operacije), pri čemu te operacije zadovoljavaju slijedeća svojstva:

  • (R,+)(R,+) je komutativna grupa s neutralnim elementom 00 (inverz elementa aa ćemo označavati −a-a kao što je uobičajeno kod komutativnih grupa)

  • (R,⋅)(R,\cdot) je monoid s neutralnim elementom 11 (dakle vrijedi asocijativnost množenja i 1⋅a=a=a⋅11\cdot a = a = a\cdot 1). Taj monoid NE mora biti komutativan (ako je, tada ćemo reći i da je dobiveni prsten komutativan).

  • vrijedi lijeva i desna distributivnost množenja prema zbrajanju, tj. za sve a,b,c∈Ra,b,c\in R vrijedi

a⋅(b+c)=a⋅b+a⋅ca\cdot (b+c) = a\cdot b + a\cdot c
(b+c)⋅a=b⋅a+c⋅a (b+c) \cdot a = b\cdot a + c\cdot a

Prisjetimo se da je u svakoj komutativnoj grupi 0+0=00 + 0 = 0 pa 0=−00 = -0.

Propozicija 00. Za svaki element xx u prstenu vrijedi 0⋅x=00\cdot x = 0 te x⋅0=0x\cdot 0 = 0.

Dokaz. 0⋅x=(0+0)⋅x=0⋅x+0⋅x0\cdot x = (0+0)\cdot x = 0\cdot x + 0\cdot x. Na obje strane dodajmo −(0⋅x)-(0\cdot x) s rezultatom

0⋅x−(0⋅x)=(0⋅x+0⋅x)−(0⋅x) 0\cdot x - (0\cdot x) = (0\cdot x + 0\cdot x) - (0\cdot x)

dakle (koristeći asocijativnost zbrajanja na desnoj strani jednakosti)

0=0⋅x 0 = 0\cdot x kako se i tražilo.

Propozicija 1. U svakom prstenu RR, (−1)⋅x+x=0(-1)\cdot x + x = 0 za sve x∈Rx\in R. Drugim riječima, suprotni element s obzirom na zbrajanje −x-x je jednak (−1)⋅x(-1)\cdot x.

Dokaz. Zamijenimo x=1⋅xx = 1\cdot x, pa po lijevoj distributivnosti (−1)⋅x+1⋅x=((−1)+1)⋅x=0⋅x=0(-1)\cdot x + 1\cdot x = ((-1)+1)\cdot x = 0\cdot x = 0.

Propozicija 1’. U svakom prstenu RR, x⋅(−1)=−xx\cdot (-1) = - x. Drugim riječima, suprotni element s obzirom na zbrajanje −x-x je jednak i x⋅(−1)x\cdot(-1).

Propozicija 2. U svakom prstenu, a⋅b+(−a)⋅b=0a\cdot b + (-a)\cdot b = 0.

Dokaz. Po asocijativnosti ((−1)a)⋅b=(−1)⋅(a⋅b)((-1)a)\cdot b = (-1)\cdot (a\cdot b) pa rezultat slijedi iz prethodne propozicije 1 za x=a⋅bx = a\cdot b.

Neka su (R,⋅,+,1,0)(R,\cdot,+,1,0) i (R˜,⋅˜,+˜,1˜,0˜)(\tilde{R},\tilde\cdot,\tilde{+},\tilde{1},\tilde{0}) dva prstena. Preslikavanje f:R→Sf:R\to S je homomorfizam prstena ako je

f(a+b)=f(a)+˜f(b),∀a,b∈R f(a + b) = f(a) \tilde{+} f(b),\,\,\,\,\,\forall a,b\in R
f(a⋅b)=f(a)⋅˜f(b) f(a\cdot b) = f(a)\tilde\cdot f(b)

i f(1)=1˜f(1) = \tilde{1} (tada je automatski i f(0)=0˜f(0) = \tilde{0}).

Primjer. Skup svih polinoma čiji koeficijenti su realni brojevi je prsten s obzirom na zbrajanje i množenje polinoma.

Primjer. Neka je nn fiksiran prirodan broj. Kvadratne matrice realnih brojeva s nn redaka i nn stupaca možemo međusobno zbrajati i množiti i kao rezultat ponovno dobijemo matricu tog tipa. Nulmatrica i jedinična matrica su neutralni elementi za zbrajanje i množenje takvih matrica. Provjerom za ostala svojstva (npr. distributivnost) zaključujemo da takve matrice čine prsten s obzirom na zbrajanje i množenje matrica. Taj prsten nije komutativan ukoliko je n≥2n\geq 2 jer postoje primjeri takvih matrica AA i BB gdje ne vrijedi AB=BAA B = B A.

Vidi i zapis predavanja mat4-250321.pdf.

Poseban slučaj prstena su tijela (diobeni prstenovi) koje možemo opisati kao prstene u kojima možemo dijeliti s nenul elementima slijeva i zdesna.

category: zadarmat4

Last revised on April 26, 2026 at 09:28:05. See the history of this page for a list of all contributions to it.