Po teoremu na predavanju 3, (multi)funktori na vektorskim prostorima induciraju funktore na vektorskim svenjevma ukoliko je izvjestan aksiom neprekidnosti zadovoljen. Tako prostor linearnih preslikavanja ?ini funktor . Inducirani funktor na vektorskim svenjevima nazvat ?emo HOM.
Za vektorske svenjeve nad ?vrstim prostorom , prerezi unutarnjeg HOMa na ?ine prostor svih preslikavanja vektorskih svenjeva nad iz u :
Dokai i objasni tu tvrdnju.
-struja glatkog preslikavanja u to?ki je klasa ekvivalencije svih preslikavanja takvih da je i takve da i imaju kontakt reda u to?ki . Iz Taylorovog razvoja slijedi da -struje svih preslikavanja u to?ki sa fiksiranim ?ine vektorski prostor a unija svih takvih za ?vrsti je prostor -struja . Pokaite da ima strukturu glatke mnogostrukosti i da su domena i kodomena glatka preslikavanja. S ozna?avamo .
Ako je kona?nodimenzionalan vektorski prostor, na skupu baza u je dano lijevo djelovanje s i desno djelovanje s . Oba djelovanja su slobodna i tranzitivna, tj. je (lijevi ili desni) glavni -sveanj nad to?kom (drugim rije?ima glavni homogeni prostor grupe ). Ta konstrukcija se lako proiruje na funktor s kategorije vektorskih svenjeva nad ?vrstim topolokim prostorom u kategoriju glavnih svenjeva nad , i pri tome s desnim djelovanjem nazivamo glavni sveanj repera vektorskog svenja nad . U slu?aju kad je gladak, tada i ima prirodnu glatku strukturu. Ako je tangentni sveanj, tada piemo i zovemo ga sveanj repera glavne mnogostrukosti . Sli?no dualu za vektorske svenjeve, moemo dualizirati i taj glavni sveanj. Definiramo gdje na zadamo lijevo djelovanje same sebe kao mnoenja s desna s inverzom, tj. , te desno djelovanje kao mnoenje s lijeva s inverzom. Kako ta dva djelovanja komutiraju, to desno mnoenje na tipi?nom vlaknu inducira djelovanje na klasama koje ?ine totalni prostor asociranog svenja tako da je asocirani sveanj desni glavni -prostor koji je po definiciji totalni prostor svenja korepera svenja nad . Piemo i kaemo da je glavni sveanj korepera nad glatkom mnogostrukosti .
Pokaite da je ta konstrukcija glavnog svenja korepera ekvivalentna slijede?oj. To?ka totalnog prostora je klasa ekvivalencija trojki gdje je i glatka karta oko , pri ?emu je po definiciji ako i za jakobijan preslikavanja prijelaza u to?ki vrijedi:
Lan?ano pravilo pokazuje da je time zadana relacija ekvivalencije na skupu trojki (provjeriti!). Djelovanje grupe je na trojkama zadano s
gdje je djelovanje matrice na standardno. Djelovanje na trojkama inducira dobro definirano djelovanje na skupu klasa ekvivalencije koji je opremljen i prirodno definiranom prjekcijom na induciranu pravilom na predstavnicima. Rezultat je (desni, lokalni trivijalni) glavni -sveanj nad koji ima kanonsku glatku strukturu. Kao zadatak treba definirati tu kanonsku glatku strukturu na (preko karti i funkcija prijelaza) i pokazati da je ta konstrukcija glatko ekvivalentna konstrukciji danoj vie.
Neka su submerzije me?u glatkim mnogostruktima. Dokaite da fibrirani produkt (pullback)
u kategoriji topolokih prostora ima kanonsku strukturu glatke mnogostrukosti (ideja: konstruirajte pullback kao podskup kartezijevog produkta glatkih mnogostrukosti i koristite teorem o rangu). Taj rezultat se koristi npr. u zasnivanju teorije Liejevih grupoida.
Neka su , dva glatka vektorska svenja i i prostori glatkih prereza tih svenjeva nad parakompaktnom glatkom mnogostruko?u , koje moemo promatrati kao -module. Neka je proizvoljno preslikavanje koje ima jako svojstvo da je -linearno (ne samo -linearno). Dokai da postoji dobro definirano preslikavanje vektorskih svenjeva nad takvo da za svaki prerez i za svaku to?ku vrijedi . (Taj rezultat smo koristili u tretmanu zakrivljenosti; naime koneksije nemaju svojstvo -linearnosti, no pokazuje se ra?unom da forma zakrivljenosti ima to svojstvo, to omogu?ava definiranje tenzora zakrivljenosti.)
Neka je de Rhamov kompleks na glatkoj mnogostrukosti . Kovarijantno diferenciranje na glatkom fibriranom svenju je -linearno preslikavanje na prostorima prereza, koje zadovoljava Leibnizovo pravilo gdje je i . Dokai da postoji dobro definirano i pri tome jedinstveno -linearno preslikavanje , takvo da i takvo da za sve i homogene forme , vrijedi graduirano Leibnizovo pravilo
(zamjene koordinata za forme koneksija, bit ?e dopisano)
Kaemo da je monoidalna kategorija zatvorena ako je zadan objekt koji je unutarnji hom, tj. za svaka tri objekta postoji bijekcija
prirodna u sva tri argumenta . Drugim rije?ima je desni adjungirani funktor funktoru . Dokai da tada postoji i izomorfizam
u , prirodan u sva tri argumenta (Ideja: koristi Yonedinu lemu i ra?un s 4 objekta)
Neka su dva objekta u 2-kategoriji . Tada je 1-∞elija lijevo adjungirana 1-∞eliji u ako postoje dvije 2-∞elije, jedinica i kojedinica koje zadovoljavaju 2 aksioma, tzv. trokutne identitete: kompozicije
su identitete i , respektivno. Podaci su adjunkcija u . Dokai da je komonada i da je monada u 2-kategoriji .
Neka je monada u 2-kategoriji . Tada ona inducira augmentirani kosimplicijalni objekt u kategoriji endo-1-∞elija iz u . Augmentacija je gdje je kosimplicijalna 1-∞elija dana s i , . Provjeri da su zadovoljeni kosimplicijalni identiteti. Sli?no svaka komonada inducira (augmentirani) simplicijalni objekt u .
(a, lake) Dokai direktno preko univerzalnog svojstva da je u svakoj kategoriji nad kategorijom kompozicija jako kartezijevih morfizama jako kartezijev morfizam (definicije su u lekciji 15). (b, tee) Na?i primjer kategorije i kategorije nad u kojoj postoji par slabo kartezijevih morfizama ?ija kompozicija nije slabo kartezijeva.
Provjeri da je kompozicija morfizama u Grothendieckovoj konstrukciji asocijativna. Pri tome treba koristiti svojstva koherencije za u notaciji lekcije 19.
U notaciji lekcije 19, paragraf koji se odnosi na kalanje, Pokaite za da je (kovarijatni) funktor i da je korespodencija , dio podataka za kanonski (iz kalanja) definiran pseudofunktor; posebnu panju posvetite podacima i dokazu koherencije za taj pseudofunktor.
Neka je fibrirana kategorija s kalanjem i , pseudofunktor dobiven od kalanja. Dokai da ako za svaki postoji lijevi adjungirani funktor , tada je kofibrirana, i dakle bifibrirana kategorija. Definiraj usput to je kalanje za kofibrirane kategorije (definicija kofibrirane kategorije je u zapisu lekcije 15.
Neka je glavni sveanj sa strukturnom (topolokom) grupom . Za svako neprekidno preslikavanje , povlak (pullback) je tako?er glavni -sveanj. Napose je to to?no kad je . Dokai da je u tom slu?aju povu?eni glavni sveanj trivijalan. Ukratko ako povu?emo glavni sveanj na njegov totalni prostor dobijemo trivijalni sveanj. (Zadatak je dosta jednostavan.)
Neka je kategorija s terminalnim objektom . Neka je zaboravni funktor iz kategorije grupa u kategoriju skupova. Kaemo da je predsnop grupa reprezentabilan, ako postoji objekt i prirodni izomorfizam , gdje je obi?an reprezentabilni funktor. Pokaite da reprezentabilan predsnop grupa inducira strukturu grupnog objekta na , tj. mnoenje i jedini?ni element , i inverz koji zadovoljavaju uobi?ajene aksiome, i obratno, da grupni objekt inducira reprezentabilan predsnop grupa.
Kovarijantna derivacija na vektorskom svenju ranga uzdu glatkog vektorskog polja na se moe u koordinatama na u kojima je za neke napisati
gdje je i baza of . Pokai direktnim ra?unom da je za dva vektorska polja ,
gdje je tenzor zakrivljenosti definiran formulom
Invarijantni polinom na prostoru matrica gdje je ili je po definiciji polinomno preslikavanje , takvo da za svake dvije matrice .
(i) Dokai da je taj uvjet ekvivalentan uvjetu za sve i sve invertibilne matrice .
(ii) Dokai tako?er da ako je invarijantan tada za sve .
(iii) Dokai da je homogena komponenta homogenosti polinoma stupnja koji je invarijantan tako?er invarijantna.
(iv) Do na predznak, koeficijenti karakteristi?nog polinoma matrice su elementarne simetri?ne funkcije (polinomi) . U linearnoj algebri ?esto se koristi oznaka za . Do na predznak , koeficijenti karakteristi?nog polinoma matrice , tj. su elementarne simetri?ne funkcije od svojstvenih vrijednosti matrice , tj. . Dokai da je svaki invarijanti polinom na polinom od elementarnih simetri?nih funkcija od svojstvenih vrijednosti, tj. polinom u izrazima za nekoliko raznih .
(Ovo je vezano uz lekciju 25). Neka je kona?no-dimenzionalna Liejeva algebra nad poljem karakteristike i njen dualni vektorski prostor, te vanjska algebra nad dualom koja se promatra kao graduirana algebra u kojem su generatori u po definiciji stupnja u graduaciji. Transponirano preslikavanje od Liejeve zagrade je po definiciji restrikcija jedinstvene graduirane derivacije na vanjskoj algebri .
(i) Dokai da je ta definicija dobra (jedinstvenost i egzistencija ).
(ii) Dokai da je ekvivalentno Jacobijevom identitetu za zagradu . Time smo dobili dakle (graduirano)komutativnu diferencijalnu algebru koja se naziva Chevalley-Eilenbergova algebra i ?iji je underlying kompleks Chevalley-Eilenbergov kolan?ani kompleks (s trivijalnim koeficijentima).
(iii) Dokai da preslikavanju Liejevih algebri odgovara morfizam dg-algebri (odnosno da je morfizam kolan?anih komplekasa tj. komutira s diferencijalom, te da je kompatibilan s mnoenjem ). Dokai i da je to pridruivanje funktorijalno.
Dokai da se za univerzalni sveanj kartezijevog produkta topolokih grupa moe uzeti .
Last revised on May 18, 2012 at 20:57:18. See the history of this page for a list of all contributions to it.