Na učiteljskom studiju u Zadru matematika je zastupljena preko više kolegija: 4 semestra matematike zadarmat1, zadarmat2, zadarmat3, zadarmat4, par semestara metodike matematike i pripadne prakse u školi i uvod u statistiku i vjerojatnost. Neki aspekti statistike uče se i u kolegiju o metodologiji istraživanja, pred kraj studija (od relevantnosti za diplomski rad).
Metodika matematike se odnosi na podučavanje matematike u školi, dok kolegiji matematika 1-4 i statistike daju matematičko obrazovanje koje je samo jednim dijelom usmjereno na davanje osnova za razumijevanje metodike i samog podučavanja u nižim razredima osnovne škole (mnogi studenti misle da je njima matematika potrebna samo za to). Ovdje se uči i matematika koja će omogućiti nastavnicama niz dodatnih aktivnosti u karijeri od biranja udžbenika, uporabe matematičkog, geometrijskog i statističkog softvera (radi demonstracija, sastavljanja tekstova, testova, prezentacija i ostalih nastavnih materijala), korištenja statistike u raznim analizama u karijeri do razumijevanja popularne prirodoslovne literature koja će omogućiti učiteljima da prate korak s razvojem tehnike, tehnologije i znanosti, te razumiju, i mogu prenositi, svoje razumijevanje suvremenog svijeta u 21. stoljeću. Kao profesionalci/ke u obrazovnom području, učitelji(ce) bi trebali/e biti omogućeni/e da razumiju diskurs u kojem se kreću diskusije u suvremenoj metodici predmeta u kojima matematika ima ulogu te razni pokušaji reforme, inovacija i slično (vidi mathematics education).
Velika pažnja je dana logici, osnovama izražavanja i zapisivanja logičkog slijeda razmišljanja i računanja. Posljednjih godina s jedne stranke tehnologija, umjetna inteligencija, poslovni i računalni algoritmi, dovode do matematizacije, automatizacije i formalizacije većine procesa. S druge strane, brz način života, statistički efikasna, no plitka, komunikacija procesa (koja se sve češće svodi na pretraživanje statistički bliskih pojmova, radije nego na analizu) i drugi fenomeni dovode do erozije jasnog izražavanja, analitičkog i logičkog zaključivanja i opravdanja ljudskog djelovanja te ljude često svodi na objekte, radije nego na subjekte procesa (tehnološko i procesno zaglupljivanje). U obrazovanje treba vratiti elemente koji jačaju samosvijest čovjeka kao racionalnog bića i sposobnost da u svoje racionalno zaključivanje bude siguran i da ga može i želi rabiti u životu i komunikaciji. Te kompetencije su posebno važne za učitelje. Djeca osjećaju emocionalne i logičke nesigurnosti učitelja, pa se te nesigurnosti često prenašaju na djecu, koja time gube dio svog talenta i slobode. Razumijevanje učitelja na znatno višem nivou, te u širem kontekstu, im omogućuje da biraju relevantne matematičke sadržaje i pristupe, metode matematičkog modeliranja i rješavanja problema predviđajući unaprijed njihove prednosti i nedostatke, nalaze prečice ili približne ocjene, da apstrahiraju problematiku, i time je kontroliraju. Štoviše, taj pogled im omogućuje da bez predrasuda i straha, kompetentnije prilaze drugim sadržajima u modernom svijetu, od popularne znanosti do snalaženja u pojavama od medicine do informatičke tehnologije.
Život fakultetski obrazovanog čovjeka i, posebno, učitelja uključuje mnogo više formalnog, logičnog, kvantifikativnog i matematičkog razmišljanja i znanja nego je ono koje se direktno prenosi na učenike. Učitelj treba moći brže previdjeti odgovore, izabrati bolje udžbenike, ocijeniti mrežne materijale na koje nailaze učenici, prosuditi znanstveno popularne materijale koji se koriste u nastavi prirode i društva, sastavljati pomoću softvera, geometrijskih, grafičkih, programskih i drugih alata nastavne materijale i grafički bogate provjere i testove, baratati alatima za admintrisativnu i tehničku podršku, tehnički alat u učionici. Mnogi od vas će možda raditi i kao ravnatelji, voditelji raznih resursa od računalne učionice u školi, do školskog vrta ili staklenika, ili će kasnije raditi i u drugim strukama.
Nesigurnosti nastavnika, pisaca udžbenika, nedorečenost komunikacije i nebriga i nepromišljenost profesionalnih matematičara doveli su do svođenja učenja matematike, testiranja znanja matematike i stereotipa o matematici koji ih čine formulaičnim, nefleksibilnim, dosadnim i neprimjenjivim. Na primjer u posljednjih nekoliko desetljeća znatno se smanjilo korištenje tekstualnih i geometrijski zadanih zadataka u učenju matematike, i računi se zadaju u obliku koji je u obliku školskih simbola i formula lišenih konteksta i najvećeg dijela značenja. Pažnju trebamo obratiti suštini i demistificirati skraćene i nedorečene procese koji reduciraju tu praksu (npr. svođenje procesa na formule, polovični zapis i nerazumijevanje značenja i korištenja potonjih). Matematičko-tehnička pismenost omogućava da se vidi jasnija slika kako čuvati sigurnost i privatnost podataka u tehnološko-komunikacijskom okruženju i da se demistificira rad računala.
Cilj kolegija nije naučiti samo onu matematiku koju učitelji uče djecu, nego razviti bitne matematičke i logičke sposobnosti i kulturu koja omogućava kontinuirano učenje u budućnosti, kvalitetno snalaženje učitelja u izboru udžbenika, sastavljanju nastavnih materijala (posebno onih geometrijskog karaktera), radu s darovitom djecom, komunikaciji s kolegama, istraživanjima u obrazovanju, pismenosti u korištenju popularno-znanstvenih materijala, vještina apstrakcije suštine i reorganizacije znanja i iskustva u svijetu koji se stalno mijenja, kritički odnos prema informacijama na internetu, kritički odnos prema reformama obrazovanja, osnovna pismenost u pogledu informacijske sigurnosti, razumijevanje odnosa i pozadine prirodnih pojava, prilagodba tehnološkom svijetu u kojem sve više dominiraju mehanizmi kao što su formalizacija, algoritmi, umjetna inteligencija, računalna grafika, kriptografija, mrežna sigurnost i rukovanje identitetom, blockchain i kriptovalute, djelovanje unutar društvenih, ekonomskih i prirodnih ekosustava, modularni dizajn, poznavanje mehanizama fizike i kemije i sl.
Bitno je i da studenti nauče kako učiti strukturirane i logički isprepletene sadržaje kao što je matematika i tu sposobnost koriste tokom cjeloživotnog učenja koje je nužno u svijetu koji se stalno tehnološki razvija i mijenja. To učenje nede jednostavnim čitanjem, nego mora biti interaktivno, postavljaju se pitanja o značenju, primjeni, formalnim, logičkim, jezičnim, algoritamskim i sadržajnim aspektima. Zašto je nešto potrebno, kakav je apstraktan obrazac iza onog što učimo ili radimo. Za uspjeh na ovom kolegiju, kako na ispitu, tako i na koristi od kolegija dugoročno bitno je povezivati novo gradivo s onim kojeg ste već usvojili, učiti aktivno (uspoređujte i propitujte, puko čitanje ne vodi nikamo), učiti kontinuirano (matematičkom znanju treba vremena da sjedne) i ne ići dalje prije nego se ono prije shvati i usvoji (žurba vodi konfuziji).
Last revised on May 10, 2021 at 13:28:30. See the history of this page for a list of all contributions to it.